Što rade crijeva?
Sve što pojedete i popijete, kao na pokretnoj traci, prolazi kroz crijeva. Vrijeme da hrana prođe tom pokretnom trakom i izađe van kao stolica zove se tranzitno vrijeme.
U tankom crijevu hrana se razrjeđuje s nekoliko litara vode te se dodaju enzimi za razgradnju hrane na hranjive sastojke (bjelančevine, masti i ugljikohidrate). Tanko crijevo upija te hranjive sastojke u krv.
Nakon što se probavi u tankom crijevu, u debelo crijevo svaki dan dolazi nekoliko litara rijetkog sadržaja koji se sastoji od vode i neprobavljenih tvari. Neprobavljene tvari uglavnom su vlakna. Glavna zadaća debelog crijeva je vratiti svu vodu natrag u organizam. U jednom danu debelo crijevo može upiti pet litara vode. Što je sadržaj dulje u debelom crijevu, to se više vode resorbira. Što se više vode resorbira, stolica postaje manja i tvrđa.
Kako se pokreće sadržaj kroz crijeva?
U stijenci crijeva postoje glatki mišići. Ti mišići se koordinirano stišću i opuštaju. Nastaju valoviti pokreti koje zovemo peristaltika. Peristaltika pomiče sadržaj kroz crijeva.
Tanko crijevo je marljiv organ. Stalno se valovito kreće i upija hranjive sastojke. Tanko crijevo ima peristaltiku i kad je prazno – tada čujete kako vam “kruli” u trbuhu.
Spori dio probave. Sadržaj kroz debelo crijevo prolazi za 24 – 70 sati.
Debelo crijevo je miran i pomalo lijen organ. Ono sporo pomiče sadržaj da stigne upiti svu vodu. Kad sadržaj prebrzo prođe kroz debelo crijevo, ono ne stigne upiti svu vodu, što rezultira proljevom.
Postoje tri vrste valovitih kretnji u debelom crijevu. Valovi male jačine koji miješaju sadržaj u crijevu, ali ga ne mogu potisnuti dalje. Valovi srednje jačine potiskuju plinove i tekućinu, a ima ih oko 100 na dan. Valova velike jačine ima samo šest na dan. Oni potiskuju sadržaj kroz dugački segment debelog crijeva. Debelo crijevo radi tiho i uglavnom nečujno, no ponekad se rezultati njegova rada mogu i čuti i namirisati (Zvonimir i Tihomir). Između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro valovitih kretnji uglavnom nema. Debelo crijevo spava i odmara, a ujutro se budi i tada su valovite kretnje najjače.
Nakon jela rastegnuti želudac signalizira debelom crijevu da se pripremi za dolazak hrane. To je gastrokolični refleks i on pojačava sve tri vrste valova, a traje sat vremena nakon jela.
Glavni podražaj za rad debelog crijeva je rastezanje stijenke kad se nakupi sadržaj, što potiče valove srednje jačine.
Koliko je puta normalno imati stolicu?
To znatno varira od osobe do osobe. Probava ne funkcionira u svih jednako brzo. Vrijeme potrebno da hrana prođe kroz probavni trakt naziva se tranzitno vrijeme i traje od nekoliko sati do nekoliko dana. Prolaz kroz tanko crijevo traje nekoliko sati. Prolaz kroz debelo crijevo je spor i traje 16 do 48 sati. Jednostavno, probava nekima radi brže, a nekima sporije.
Zato je normalno ako netko ima tri stolice dnevno, ali i ako ima tri stolice tjedno.
Pražnjenje stolice manje od tri puta tjedno smatra se opstipacijom.
Čuva li nas ili truje debelo crijevo?
Većina ljudi predočava si debelo crijevo kao neki oblik kanalizacije pune otpadnih voda iz koje se resorbiraju toksini koji truju organizam.
Vjerojatno zbog toga i postoje tolike metode čišćenja debelog crijeva, kojima je cilj poboljšanje zdravlja. No rezultat im je – pogoršanje zdravlja.
U debelom crijevu živi 400 vrsta bakterija.
U debelom crijevu zaista se nalazi naš otpad. Priroda nam je poklonila najbolji sustav gospodarenja otpadom. U našem debelom cijevu ima više od 400 vrsta dobrih bakterija s kojima smo u suživotu tisućama godina. Prije smo ih zvali crijevna flora, a danas je popularan naziv mikrobiota. One su toliko važne da poremećaj njihova stanja ima pogubne učinke na naše zdravlje. Te dobre bakterije stvaraju kratkolančane masne kiseline, a ne otrove. Kratkolančane masne kiseline hrana su za sluznicu debelog crijeva. Naime, sluznica debelog crijeva ne može dobiti hranu putem krvi. Osim toga, dobre bakterije sprečavaju rast loših bakterija. Slično kao što na njegovanom travnjaku raste samo trava. Nema korova. Korovo raste kad se trava ne održava.
Primjer jedne loše bakterije je Clostridium difficile. Ona ne napada opstipirane već one koji su uzimali antibiotike i uništili svoje dobre bakterije. Ponekad je ta loša bakterija otporna na svu terapiju. Tada pomaže jedino unos fecesa zdravih osoba. Da, točno ste pročitali. Kroz sondu se daje tuđi feces direktno u crijevo bolesnika. Tako se prenose dobre bakterije koje zaustavljaju rast onih loših. Bolest se zove pseudomembranozni kolitis, jedna vrsta upale debelog crijeva s čestim i jakim proljevima.
Debelo crijevo i dobre bakterije znaju gospodariti našim otpadom. Dopustimo im da to nesmetano rade. Zauzvrat traže vrlo malo – naš otpad i toplinu našeg tijela.
Zadaće crijevnih bakterija:
- Imunost
- Crijevna flora je fizička barijera razvoju opasnih bakterija.
- Prehrana
- Crijevna flora stvara kratkolančane masne kiseline za prehranu sluznice debelog crijeva. Sudjeluje u sintezi vitamina B i K te pomaže resorpciji kalcija i željeza.
- Debljina
Nova istraživanja pokazuju da crijevna flora ima ulogu u regulaciji tjelesne mase. Ista hrana nekima daje više energije. Uzrok su crijevne bakterije koje se razlikuju u debelih i mršavih.
Upala
Istraživanja pokazuju da crijevne bakterije imaju ulogu u nastanku upalnih bolesti debelog crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis).
Može li opstipacija biti opasna?
U većini slučajeva opstipacija nije opasna. Ako tvrda stolica i napinjanje pri nuždi traju dulje, nastat će hemoroidi, analna fisura ili ispadanje sluznice debelog crijeva.
Opstipacija je opasna samo ako imate neki od alarmantnih znakova. Ti znaci upućuju na postojanje tumora ili upalne bolesti debelog crijeva. Kad se pojave, treba otići gastroenterologu radi daljnje obrade. Daljnja obrada obično podrazumijeva kolonoskopiju.
Tablica 1. Alarmantni znaci kod opstipacije
