Opstipacija nije bolest već simptom, slično kao i povišena temperatura. Različiti uzroci mogu dovesti do sporog rada crijeva. Crijeva uspore zato što valovi koji pokreću sadržaj nastaju rjeđe ili oslabe.  Prema uzroku nastanka opstipacija se dijeli u dvije skupine:

Primarna (funkcionalna opstipacija)

Sekundarna (posljedica uzimanja lijekova ili bolesti)

Tablica 2. Podjela opstipacije prema uzrocima

Primarna (funkcionalna) opstipacijaSekundarna opstipacija
A Normalno tranzitno vrijemeA Posljedica uzimanja lijekova
B Sporo tranzitno vrijemeB Posljedica drugih bolesti
C Poremećaj izbacivanja stolice

Opstipacija s normalnim tranzitnim vremenom čini 55% primarne opstipacije. Nije utvrđeno jesu li neki valovi debelog crijeva rjeđi ili slabiji. Stil života sigurno ima utjecaja: mnogo sjedenja, malo kretanja, preskakanje doručka i hrana s nedovoljno vlakana negativno će utjecati na rad crijeva.

Također, ako zbog nelagode izbjegavate ići «kad trebate ići», vjerojatnost razvoja opstipacije se povećava. Nije dobro potiskivati «kad trebate ići» jer refleks debelog crijeva postupno slabi.

Opstipacija sa sporim tranzitnim vremenom čini 15% primarne opstipacije. Tu je prolaz kroz debelo crijevo usporen. Ljudi s tim oblikom opstipacije imaju manje živčanih stanica (Cajalove stanice) koje stimuliraju mišiće crijeva na valovite kretnje. Zato oni imaju manje valova u debelom crijevu. U njih se valovi debelog crijeva ne pojačavaju nakon jela ili uzimanja laksativa. Njihovo debelo crijevo je prava lijenčina.

Defekacijska disinergija je složen naziv za poremećaj izbacivanja stolice.

Debelo crijevo radi uredno. Prolaz kroz debelo crijevo nije usporen.  Svi valovi su dovoljno česti i dovoljnog intenziteta. Stolica dođe do kraja debelog crijeva, ali je ono ne može izbaciti. Kod obavljanja nužde sfinkter debelog crijeva i mišići dna zdjelice se stisnu umjesto da se opuste. Zato ti bolesnici ne mogu izbaciti stolicu.

Sekundarna opstipacija nastaje zbog uzimanja nekih lijekova ili drugih bolesti. Brojni su lijekovi koji usporavaju rad debelog crijeva, a navedeni su u tablici 3. Bolesti koje usporavaju rad crijeva navedene su u tablici 4.

Tablica 3. Lijekovi koji uzrokuju opstipaciju

LijekPrimjer
Protiv mučnineOndansetron
Protiv bolovaMorfij, fentanil, ibuprofen
Za tlakVerapamil, nifedipin, atenolol
Za mokrenjeFurosemid
Protiv grčeva crijevaMebeverin
Oralni kontraceptiviEstrogen, progesteron
Dodaci prehraniPreparati željeza, kalcija
Za epilepsijuKarbamazepin
Za psihičke bolestiHaloperidol, risperidon, klorpromazin
Za bolesti žučiKolestiramin

Tablica 4. Bolesti koje uzrokuju opstipaciju

Bolesti crijevaTumor debelog crijeva, priraslice nakon operacija
Bolesti metabolizmaDijabetes, slab rad štitnjače, sniženi kalij u krvi, povišeni kalcij u krvi
Neurološke bolestiStanje nakon moždanog udara, Parkinsonova bolest, multipla skleroza
Psihijatrijske bolestiDepresija
Bubrežne bolestiPovišena urea u krvi

Koje pretrage treba obaviti kod opstipacije?

Ako ste primijetili neki od alarmantnih znakova, trebate napraviti kolonoskopiju.

Ako nemate alarmantnih simptoma, ne trebaju vam dodatne pretrage nego terapija.

Američko gastroenterološko društvo u svojim smjernicama preporuča da u slučaju opstipacije uzimati terapiju, a tek ako terapija ne djeluje. Potrebno je napraviti pretrage da se ustanovi imate li možda poremećaj izbacivanja stolice ili spori tranzit kroz debelo crijevo.

Kad posumnjati na poremećaj izbacivanja stolice?

  • ako dugo sjedite na zahodu
  • ako se morate jako napinjati da biste izbacili stolicu
  • ako teško izbacujete stolicu čak i kad je mekana
  • ako si morate pomagati prstima da biste izbacili stolicu

Koju pretragu napraviti kad sumnjate na poremećaj izbacivanja stolice?

Analna manometrija je pretraga kojom se može utvrditi imate li poremećaj izbacivanja stolice. U anus se stavi sonda koja mjeri kako radi analni sfinkter. Kod obavljanja nužde, sfinkter debelog crijeva se opušta da stolica može izaći. Poremećaj izbacivanja stolice nastaje ako se sfinkter stišće umjesto da se opusti. Osim provjere funkcije rada sfinktera mjeri se i vrijeme potrebno da se sonda izbaci iz rektuma. Ako nakon tri minute ne možete izbaciti sondu, imate poremećaj izbacivanja stolice.

Kako otkriti spori tranzit kroz debelo crijevo?

Tranzitno vrijeme – vrijeme potrebno da sadržaj prođe kroz debelo crijevo

Mjerenje tranzitnog vremena u debelom crijevu jednostavna je pretraga. Popijete jednu kapsulu koja sadrži plastične prstenčiće koji su označeni barijem da se vide na rentgenu. Nakon pet dana napravite rentgensku sliku abdomena stojeći. Ako je nakon pet dana na rentgenu abdomena više od 5 prstena zaostalo u debelom crijevu – to je sporo tranzitno vrijeme.

Slika – Rtg slika abdomena pet dana nakon uzimanja kapsule

Više o opstipaciji
Našli ste korisne informacije na ovoj stranici?
Podijelite informacije! Ljudi se srame pitati ali se ne srame čitati.